U sklopu projekta „Nature&Disabilities“ objavljeno je transnacionalno izvješće o istraživanju pod nazivom „Gejmifikacija, šumska kupka i zelene vještine – novi pristupi učenju u prirodi za osnaživanje odraslih osoba s teškoćama u tjelesnom i mentalnom razvoju“.

Istraživanje je provedeno u Hrvatskoj i Sloveniji, u okviru programa Erasmus+, s ciljem prikupljanja aktualnih i relevantnih podataka o poznavanju, primjeni i stavovima formalnih i neformalnih edukatora prema trima novim pristupima učenju u prirodi: zelenim vještinama, gejmifikaciji i šumskoj terapiji, odnosno šumskoj kupki.

Anketa je provedena od 30. siječnja do 24. veljače 2026. godine, a u istraživanju su sudjelovali formalni i neformalni edukatori odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom iz Hrvatske i Slovenije. Ukupno su na sudjelovanje pozvane 424 osobe, a anketu je ispunilo 214 ispitanika – 122 iz Hrvatske i 92 iz Slovenije.

Rezultati istraživanja pokazali su da velika većina edukatora već provodi aktivnosti u prirodi s odraslim osobama s lakšim ili umjerenim invaliditetom te učinke takvih aktivnosti ocjenjuje vrlo pozitivnima. Istodobno je istraživanje potvrdilo da su koncepti gejmifikacije i šumske kupke još uvijek nedovoljno poznati te se rijetko primjenjuju u praksi. Kod zelenih vještina pokazalo se da postoji interes, ali i potreba za dodatnim pojašnjenjem i jasnijim predstavljanjem tog pristupa.

Jedan od važnih zaključaka istraživanja jest da su aktivnosti u prirodi, zelene vještine, gejmificirane aktivnosti i šumska kupka dobrodošle, korisne i blagotvorne za odrasle osobe s lakšim ili umjerenim invaliditetom. Ispitanici su istaknuli da pri osmišljavanju takvih aktivnosti treba uzeti u obzir fizičke, kognitivne, motivacijske, socijalne te prostorne i organizacijske prepreke, kao i potrebu za jasnim uputama, prilagodbom trajanja aktivnosti, podrškom pratitelja i sigurnim okruženjem.

Nalazi istraživanja koristit će se u daljnjim aktivnostima projekta, osobito u pripremi testnih provedbi novih pristupa učenju u prirodi, na transnacionalnom i online seminaru te u izradi digitalnog priručnika namijenjenog formalnim i neformalnim edukatorima odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom.

Jedan od važnih zaključaka istraživanja jest da su aktivnosti u prirodi, zelene vještine, gejmificirane aktivnosti i šumska kupka dobrodošle, korisne i blagotvorne za odrasle osobe s lakšim ili umjerenim invaliditetom. Ispitanici su istaknuli da pri osmišljavanju takvih aktivnosti treba uzeti u obzir fizičke, kognitivne, motivacijske, socijalne te prostorne i organizacijske prepreke, kao i potrebu za jasnim uputama, prilagodbom trajanja aktivnosti, podrškom pratitelja i sigurnim okruženjem.

Nalazi istraživanja koristit će se u daljnjim aktivnostima projekta, osobito u pripremi testnih provedbi novih pristupa učenju u prirodi, na transnacionalnom i online seminaru te u izradi digitalnog priručnika namijenjenog formalnim i neformalnim edukatorima odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom.

Istraživanje je također ukazalo na potrebu za boljom dostupnošću i povezanošću formalnih i neformalnih edukatora u Hrvatskoj i Sloveniji. U obje države ne postoje objedinjeni, ažurirani i lako dostupni popisi osoba koje provode aktivnosti za odrasle osobe s invaliditetom, što otežava prikupljanje podataka, razmjenu informacija i širenje korisnih sadržaja prema onima kojima su oni najpotrebniji.

Izvješće o istraživanju jedna je od aktivnosti projekta „Nature&Disabilities – gejmifikacija, šumska kupka i zelene vještine – novi pristupi učenju u prirodi za osnaživanje odraslih osoba s teškoćama u tjelesnom i mentalnom razvoju“.

Projekt Nature&Disabilities sufinanciran je u okviru programa Erasmus+. Cilj projekta je unaprijediti vještine edukatora i skrbnika u Sloveniji i Hrvatskoj koji rade s odraslim osobama s teškoćama u tjelesnom i mentalnom razvoju te potaknuti provedbu svakodnevnog učenja i slobodnih aktivnosti u prirodnom okruženju tijekom cijele godine.

Partneri na projektu su Socialna zbornica Slovenije kao koordinator, Ideje, koncepti in zgodbe, Vojka Žgavec Clemenz s. p. iz Slovenije, Snaga šume iz Hrvatske, Varstveno delovni center Vrhnika-Idrija iz Slovenije te Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre iz Hrvatske.

Projekt traje od 1. listopada 2025. do 30. studenoga 2026.

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove i mišljenja Europske unije ili nacionalne agencije CMEPIUS. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

ISTRAŽIVANJE MOŽETE PREUZETI OVDJE:

U sklopu projekta „Nature&Disabilities“ 19. 05.2026. sudjelovali smo na transnacionalnom seminaru/radionici održanom u prostoru Sveučilišta Alma Mater Europea u Ljubljani, gdje smo se pridružili raznolikom programu koji je okupio slovenske i hrvatske formalne i neformalne edukatore odraslih osoba s lakšim ili umjerenim invaliditetom.

Tijekom susreta predstavljeni su rezultati dviju nacionalnih studija, slovenske i hrvatske, o novim pristupima učenju u prirodi za odrasle osobe s lakšim ili umjerenim invaliditetom. Poseban naglasak stavljen je na inovativne metode učenja koje uključuju gejmifikaciju, zelene vještine i šumsku terapiju, odnosno šumsku kupku.

Važan dio programa održala je psihologinja Danijela Medaković, koja je sudionicima predstavila osnove šumske kupke, njezine dobrobiti i mogućnosti primjene u radu s odraslim osobama s lakšim ili umjerenim invaliditetom. Kroz praktični dio povezala je iskustva s radionica održanih na Krasu i u Puli te sudionicima dala konkretne savjete za osmišljavanje i provedbu aktivnosti u prirodi. Danijela Medaković sudjelovala je i u kreiranju radionice koja se odnosi na šumsku kupku, čime je dodatno doprinijela kvaliteti i primjenjivosti projektnih aktivnosti.

Tijekom seminara predstavljena su i iskustva sudionika s radionica održanih u okviru projekta. Nekoliko naših članova svoje je dojmove podijelilo putem kratkih videa, dok se predsjednik Ozren Catela osvrnuo na dugogodišnji rad UOITI-ja i važnost uključivanja osoba s intelektualnim teškoćama u edukativne, kreativne i prirodne aktivnosti.

Posebno zanimljiva bila je interaktivna radionica tijekom koje su polaznici dobili izravan uvid u praktične aktivnosti provedene u sklopu projekta te razvijali vlastite ideje za potragu za blagom, usvajanje zelenih vještina i primjenu elemenata šumske kupke.

Tijekom susreta predstavljeni su rezultati dviju nacionalnih studija, slovenske i hrvatske, o novim pristupima učenju u prirodi za odrasle osobe s lakšim ili umjerenim invaliditetom. Poseban naglasak stavljen je na inovativne metode učenja koje uključuju gejmifikaciju, zelene vještine i šumsku terapiju, odnosno šumsku kupku.

Važan dio programa održala je psihologinja Danijela Medaković, koja je sudionicima predstavila osnove šumske kupke, njezine dobrobiti i mogućnosti primjene u radu s odraslim osobama s lakšim ili umjerenim invaliditetom. Kroz praktični dio povezala je iskustva s radionica održanih na Krasu i u Puli te sudionicima dala konkretne savjete za osmišljavanje i provedbu aktivnosti u prirodi. Danijela Medaković sudjelovala je i u kreiranju radionice koja se odnosi na šumsku kupku, čime je dodatno doprinijela kvaliteti i primjenjivosti projektnih aktivnosti.

Tijekom seminara predstavljena su i iskustva sudionika s radionica održanih u okviru projekta. Nekoliko naših članova svoje je dojmove podijelilo putem kratkih videa, dok se predsjednik Ozren Catela osvrnuo na dugogodišnji rad UOITI-ja i važnost uključivanja osoba s intelektualnim teškoćama u edukativne, kreativne i prirodne aktivnosti.

Posebno zanimljiva bila je interaktivna radionica tijekom koje su polaznici dobili izravan uvid u praktične aktivnosti provedene u sklopu projekta te razvijali vlastite ideje za potragu za blagom, usvajanje zelenih vještina i primjenu elemenata šumske kupke.

Ovaj susret bio je vrijedna prilika za razmjenu iskustava, stjecanje novih znanja i jačanje suradnje među partnerskim organizacijama. Na seminaru/radionici sudjelovale su partnerske organizacije Ideje, koncepti in zgodbe, Varstveno delovni center Vrhnika–Idrija i Socialna zbornica Slovenije iz Slovenije, kao i zagrebačka Snaga šume te naš UOITI. Pridružili su nam se i predstavnici brojnih drugih slovenskih i hrvatskih udruga i saveza.

Projekt „Gejmifikacija, šumska terapija i zelene vještine – novi pristupi učenju u prirodi za osnaživanje odraslih osoba s tjelesnim i mentalnim teškoćama“, skraćeno „Nature&Disabilities“, sufinanciran je sredstvima Europske unije.

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove i mišljenja Europske unije ili nacionalne agencije CMEPIUS. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Dana 4. svibnja 2026. u Šijanskoj šumi održane su pilot radionice lova na blago, zelenih vještina i šumske kupke u sklopu Erasmus+ projekta „Nature & Disabilities“. Aktivnosti su okupile sudionike koji su kroz iskustveno učenje, boravak u prirodi i zajedničke zadatke razvijali nova znanja, vještine i povezanost s prirodom.

Radionicu lova na blago vodila je Vojka Žgavec Clemenz iz partnerske organizacije Ideje, koncepti in zgodbe (Slovenija) . Sudionici su kroz zadatke patuljka Šijana učili o pravilima ponašanja u park-šumi, upoznavali njezinu floru i faunu te razvijali vještine orijentacije, suradnje i timskog rada. Tijekom aktivnosti prikupljali su prirodne materijale poput kamenčića, grančica, šiški i listova od kojih su na kraju izradili zajedničku mandalu kao simbol zahvalnosti prirodi za sve što nam pruža – vodu, zrak, hranu, ali i ljepotu, mirise i zvukove koji nas okružuju.

Radionicu šumske kupke vodila je Danijela Medaković iz naše organizacije . Kroz aktivnosti usmjerene na senzorno smirivanje i povezivanje s prirodom, sudionici su istraživali različite zvukove, mirise, boje i teksture šume. Poseban naglasak bio je na usporavanju, opažanju detalja i poticanju osjećaja sigurnosti i povezanosti s prirodnim okruženjem. Sudionici su kroz igru i istraživanje gradili „gnijezda“ od prirodnih materijala, imitirati životinje te učili o biljnom i životinjskom svijetu.

Po završetku radionica svim su sudionicima podijeljene diplome i medalje, a posebna zahvala upućena je na logističkoj podršci u provedbi aktivnosti.

Projekt „Gejmifikacija, šumska terapija i zelene vještine – novi pristupi učenju u prirodi za osnaživanje odraslih osoba s tjelesnim i mentalnim teškoćama“ („Nature & Disabilities“) sufinanciran je sredstvima programa Erasmus+ Europske unije.

Cilj projekta je unaprijediti kompetencije edukatora, stručnjaka i članova obitelji koji rade s odraslim osobama s tjelesnim i intelektualnim teškoćama kroz primjenu novih pristupa učenju u prirodi, poput gejmifikacije, šumske terapije i zelenih vještina, s ciljem osnaživanja i poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom.

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja isključiva su odgovornost autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Ni Europska unija ni EACEA ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Dana 21. travnja 2026. u Tomaju na Krasu u Sloveniji održane su pilot radionice lova na blago, zelenih vještina i šumske kupke u sklopu Erasmus+ projekta „Nature & Disabilities“. Aktivnosti su okupile sudionike koji su kroz iskustveno učenje, boravak u prirodi i zajedničke zadatke razvijali nova znanja, vještine, suradnju i povezanost s prirodnim okruženjem.

Radionicu lova na blago vodila je Vojka Žgavec Clemenz iz partnerske organizacije Ideje, koncepti in zgodbe iz Slovenije. Sudionici su kroz zadatke pastira Lovre upoznavali prirodne posebnosti Krasa, učili o snalaženju u prostoru i pravilima ponašanja u prirodi te razvijali vještine orijentacije, suradnje i timskog rada.

Tijekom aktivnosti sudionici su promatrali okolinu, rješavali zadatke, prikupljali prirodne materijale te kroz igru i istraživanje učili o važnosti očuvanja prirode. Poseban naglasak bio je na iskustvenom učenju, međusobnoj podršci i uključivanju svih sudionika u aktivnosti na način prilagođen njihovim mogućnostima.

U sklopu radionice zelenih vještina sudionici su kroz praktične i kreativne aktivnosti učili o odgovornom odnosu prema okolišu, poštivanju prirode i korištenju prirodnih materijala. Aktivnosti su bile osmišljene tako da potiču pažnju, suradnju, kreativnost i razvoj svakodnevnih vještina kroz neposredno iskustvo u prirodi.

Radionicu šumske kupke vodila je psihologinja Danijela Medaković iz Snage šume. Kroz aktivnosti usmjerene na senzorno smirivanje i povezivanje s prirodom, sudionici su istraživali zvukove, mirise, boje i teksture prirodnog okruženja. Poseban naglasak bio je na usporavanju, opažanju detalja, osjećaju sigurnosti i poticanju povezanosti s prirodom, grupom i samima sobom.

Po završetku radionica sudionici su podijelili svoje dojmove, a provedene aktivnosti poslužit će kao važan temelj za daljnji razvoj i prilagodbu novih pristupa učenju u prirodi za odrasle osobe s lakšim ili umjerenim invaliditetom.

Projekt „Gejmifikacija, šumska terapija i zelene vještine – novi pristupi učenju u prirodi za osnaživanje odraslih osoba s tjelesnim i mentalnim teškoćama“, skraćeno „Nature & Disabilities“, sufinanciran je sredstvima programa Erasmus+ Europske unije.

Cilj projekta je unaprijediti kompetencije edukatora, stručnjaka i članova obitelji koji rade s odraslim osobama s tjelesnim i intelektualnim teškoćama kroz primjenu novih pristupa učenju u prirodi, poput gejmifikacije, šumske terapije i zelenih vještina, s ciljem osnaživanja i poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom.

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove i mišljenja Europske unije ili nacionalne agencije CMEPIUS. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje potporu ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Zdravstveni se turizam i u Zagorju počeo razvijati u 19. stoljeću, kada se otvaraju prva lječilišta.

Zdravstveni turizam je budućnost, slažu se stručnjaci, a za Hrvatsku je to bila i prošlost; razlog zbog kojeg su nas aristokrati i otkrili kao destinaciju. U Hrvatsku se još u 19. stoljeću odlazilo na liječenje – dišnih puteva uz Jadran, a reuma, kožnih bolesti, kostobolje u toplice u Slavoniju ili Zagorje.

“Zdravstveni turizam predstavlja sve prisutniji segment hrvatske turističke ponude tijekom čitave godine. Hrvatska je poznata po dugoj tradiciji zdravstvenog turizma, kao destinacija nudimo kvalitetu, pouzdanost u smislu stručnog kadra i blizinu brojnim tržištima. Vrlo smo konkurentni i kada govorimo o cijenama, koje su od 30 do 50 posto povoljnije u odnosu na konkurenciju.

Dodatno, taj proizvod bilježi visoke stope rasta unazad nekoliko godina, što ga svrstava među najbrže rastuće oblike turizma, a gosti zdravstvenog turizma u prosjeku troše 20 do 30 posto više od klasičnih turista. Kada govorimo o sezonalnosti, upravo je zdravstveni turizam proizvod koji nije vezan uz ljetne mjesece, odnosno njegova je najveća snaga u tome što generira dolaske u pred i posezoni, čime pridonosi produljenju turističke godine i ravnomjernijem opterećenju destinacija”, kaže Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Prema određenim procjenama i pokazateljima stotine tisuća dolazaka godišnje povezane su sa zdravstvenim motivima, uz dodatno velik broj gostiju koji tijekom boravka u Hrvatskoj koriste wellness usluge i druge preventivne programe.

“Hrvatska već bilježi kontinuiran rast i jačanje reputacije na europskom tržištu, posebno u segmentima dentalne medicine, rehabilitacije i wellnessa pa možemo reći da zdravstveni turizam nije samo nišni proizvod, nego jedan od važnijih razvojnih pravaca hrvatskog turizma. Hrvatska danas nudi vrlo širok spektar usluga zdravstvenog turizma, koji se može podijeliti u nekoliko ključnih segmenata, od medicinskih zahvata do preventivnih i rehabilitacijskih programa. Upravo ta raznolikost ponude jedan je od naših glavnih aduta na međunarodnom tržištu.

U sklopu medicinskog turizma možemo izdvojiti dentalne usluge, estetsku kirurgiju, oftalmologiju, sportsku medicinu i dr., a vrlo smo konkurentni i kada govorimo o lječilišnom i rehabilitacijskom turizmu zbog našeg bogatstva termalnim vodama, ljekovitim blatom i povoljnim klimatskim uvjetima. Tu su i brojni wellness i preventivni programi pa možemo reći da je hrvatska ponuda zdravstvenog turizma raznolika i konkurentna”, dodaje Staničić.

Duga crikvenička tradicija

U kontinentalnom dijelu zemlje, kažu iz HTZ-a, nekoliko destinacija ističe se po svojoj ponudi zdravstvenog turizma: Krapinske Toplice, Varaždinske Toplice, Stubičke Toplice, Daruvar i druge. Regija Kvarner, pak, s naglaskom na Opatiju, Crikvenicu i Lošinj, razvila se kao klimatsko lječilište još u doba Austro-Ugarske, a tu su još i Istra, koja se snažno profilirala u novijem razdoblju, posebno za dentalni turizam, wellness i luksuzne spa programe, te Dalmacija, koja sve više razvija segment medicinskog i wellness turizma, posebno u urbanim središtima poput Splita i Zadra.

“Gosti najvećim dijelom dolaze s tržišta bliže regije i zapadne Europe, što je u skladu s općim trendovima jer važnu ulogu imaju dostupnost, povjerenje i preporuke. Neka od najzastupljenijih tržišta su Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija, Švicarska i dr.”, dodaje prvi čovjek HTZ-a.

Ističe da investicijski ciklusi u toplice diljem Hrvatske – samo u pet toplica ulaže se više od 150 milijuna eura, od gradnje Terma Wellovar kod Bjelovara, do obnove Stubičkih, Krapinskih i Daruvarskih toplica, te Termi Topusko – predstavljaju osnovni preduvjet budućeg rasta i razvoja.

“Riječ je o strateški vrlo važnom valu ulaganja koji ima potencijal transformirati cijeli segment iz tradicionalnog lječilišnog turizma u moderan, međunarodno konkurentan proizvod jer osim što investicijama obnavljamo postojeće kapacitete i podižemo razinu usluge, na taj način znatno utječemo i na percepciju i međunarodnu vidljivost samih destinacija na međunarodnoj razini. Hrvatsku, naime, želimo pozicionirati kao destinaciju koja nudi cjelovito i međunarodno konkurentno iskustvo zdravlja i odmora”, pojašnjava Kristjan Staničić.

Na nedavno održanom sajmu ITB u Berlinu HTZ je predstavio Katalog zdravstvenog turizma, novi digitalni alat za promociju usluga zdravstvenog turizma nastao u suradnji Hrvatske turističke zajednice, Ministarstva zdravstva i Hrvatske gospodarske komore u okviru brenda Health tourism Croatia, a služi za promociju i povezivanje hrvatskih tvrtki koje nude medicinske, lječilišne i wellness usluge. Katalog omogućuje tvrtkama povećanje vidljivosti, ciljanu promociju, lakše povezivanje s partnerima i lakše pozicioniranje na novim tržištima.

A sve je počelo na Kvarneru gdje zdravstveni turizam i danas spada među najrazvijenije u Hrvatskoj, s tradicijom dugom gotovo dva stoljeća i danas dobro organiziranom ponudom, među kojima se ističu Opatijska rivijera, Crikveničko-vinodolska rivijera, Lošinj, Rijeka i okolica.

“Turizam je na ovom području zapravo započeo kao zdravstveni turizam, budući da su prvi gosti dolazili upravo zbog povoljnijih klimatskih i zdravstvenih uvjeta te njihova pozitivnog učinka na organizam, osobito kod respiratornih tegoba i potrebe za klimatskom terapijom. Danas se, uz zdravstvenu infrastrukturu, posebno ističe cjelokupan učinak boravka na Kvarneru na zdravlje i opće stanje organizma. Riječ je o spoju mora, planina, čistog zraka i blage klime koji zajedno stvaraju tzv. Kvarner efekt. Osim toga, interes za zdravstvenim turizmom kontinuirano raste, uz procijenjenu godišnju stopu rasta od oko sedam posto. On ima važnu ulogu u cjelogodišnjoj turističkoj ponudi i potiče znatna ulaganja. Najčešći oblici rehabilitacije zbog koje gosti dolaze su respiratorna, kardiološka, fizikalna i ortopedska rehabilitacija. No, sve više se razvijaju i programi mentalnog zdravlja i wellbeing rehabilitacije, kao i preventivni i wellness programi. Kvarner kombinira prirodne uvjete i medicinsku infrastrukturu, što ga čini destinacijom zdravlja”, pojašnjava Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ Kvarnera.

Većina gostiju su stranci, posebno iz Slovenije, Italije, Njemačke, Austrije, skandinavskih zemalja i Velike Britanije. U TZ-u procjenjuju da je u posljednje četiri godine na Kvarneru boravilo više od 250.000 gostiju zbog zdravstvenog turizma.

Marijana Biondić, direktorica TZ-a Crikvenice, kaže da je još 1906. godine, na temelju zakona o zdravstvu, Crikvenica proglašena klimatskim lječilištem i morskim kupalištem.

“S vremenom je izgradila turističku tradiciju, stekla status jednoga od vodećih turističkih mjesta na Jadranu te postala omiljeno ljetovalište mnogih generacija. Nekada je zdravstveni segment primarno bio orijentiran na liječenje i rehabilitaciju, danas obuhvaća širi spektar usluga – od medicinskih tretmana do wellnessa i preventivnih programa. Zdravstveni turizam ovdje ne djeluje izolirano, već se sve više integrira s ostalim oblicima turizma – aktivnim odmorom, gastronomijom i boravkom u prirodi – čime destinacija postaje privlačna širem krugu gostiju koji traže cjelovito iskustvo, a ne samo klasičan odmor”, pojašnjava Marijana Biondić.

Rivijera Crikvenica je 2017. godine proglašena i nagrađena kao najuspješnija destinacija zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Danas je najzastupljeniji kombinirani model zdravstvenog turizma, koji objedinjuje medicinske usluge, rehabilitaciju i wellness ponudu.

Od kraja 19. stoljeća

“Posljednjih godina posebno se ističe rast wellness i spa turizma, koji uključuje programe relaksacije, anti-stress tretmane, detoks programe, masaže, beauty tretmane i holistički pristup zdravlju. Sve je traženiji i tzv. preventivni turizam – boravci usmjereni na očuvanje zdravlja, jačanje imuniteta i poboljšanje kvalitete života, često u kombinaciji s laganim fizičkim aktivnostima poput šetnji, nordijskog hodanja ili boravka na svježem zraku, za što je naša rivijera idealna. Uz to, razvijaju se i specifični programi poput postoperativnog oporavka, rehabilitacije sportaša te kraćih ‘health&reset’ boravaka prilagođenih suvremenom načinu života”, kaže Biondić.

Tradicija zdravstvenog turizma na Rivijeri Crikvenica seže u kraj 19. stoljeća, kada je Crikvenica prepoznata kao klimatsko lječilište zahvaljujući izuzetno blagoj mediteranskoj klimi, velikom broju sunčanih sati i zraku bogatom morskim aerosolima. Već tada su se ondje otvarali prvi pansioni i lječilišni objekti, a destinacija je privlačila goste, osobito iz Austro-Ugarske Monarhije, koji su dolazili na oporavak od respiratornih bolesti, iscrpljenosti i drugih kroničnih stanja. Posebnu ulogu imalo je more, odnosno talasoterapija – korištenje morske vode, soli i zraka u terapijske svrhe – kao i uređene šetnice uz more koje su služile za tzv. klimatoterapiju, odnosno boravak i kretanje na svježem zraku kao dio liječenja.

“Primjer inovativnog turističkog proizvoda je ruta zdravstvenog turizma koju je osmislila Turistička zajednica Grada Crikvenice, a koja obuhvaća 13 interpretacijskih postaja, uz virtualnu vodičkinju. Ruta na suvremen i interaktivan način interpretira ključne lokacije i povijest zdravstvenog turizma, povezujući baštinu s digitalnim iskustvom te dodatno obogaćujući boravak gostiju. Daljnji razvoj moguće je graditi putem specijalizacije (npr. rehabilitacija, respiratorni programi, medicina životnog stila), jačanje suradnje između zdravstvenog i turističkog sektora te snažnije međunarodno brendiranje”, smatra direktorica TZ Crikvenice.

Ističe da se želje gostiju mijenjaju. Nekada su gosti dolazili primarno zbog liječenja respiratornih i kožnih bolesti, dok danas sve više traže preventivne programe, detoks, antistress tretmane, aktivni odmor i općenito podizanje kvalitete života. Wellness i “feel good” koncepti sve su traženiji, uz kombinaciju prirode, mora i laganih aktivnosti.

Kao i ona uz more, i lječilišta i terme u Slavoniji i Zagorju privlačni su čitave godine.

“Zdravstveni turizam u Krapinsko-zagorskoj županiji (KZŽ) posljednjih se godina sve snažnije razvija, oslanjajući se na bogate termalne izvore i dugu tradiciju lječilišnog turizma. Okosnicu ponude čine toplice i specijalne bolnice koje nude rehabilitaciju, fizikalnu terapiju i preventivne zdravstvene programe. Uz medicinske usluge, sve je izraženija i wellness ponuda – od bazena s termalnom vodom do spa tretmana i programa opuštanja. Razvoju pridonosi i dobra turistička infrastruktura, te kombinacija liječenja, odmora i prirodnih resursa, što Zagorje čini jednom od vodećih kontinentalnih destinacija zdravstvenog turizma u Hrvatskoj”, kaže Zorica Capar, ravnateljica Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice.

Zdravstveni se turizam i u Zagorju počeo razvijati u 19. stoljeću, kada se otvaraju prva lječilišta.

“S razvojem tih toplica pojavljuju se i stalni gosti s područja tadašnje Austro-Ugarske Monarhije, a lječilišta postaju moderne turističke destinacije. Nakon Drugog svjetskog rata većina je toplica postala državno vlasništvo, a lječilišta su pretvorena u specijalne bolnice, koje su i danas glavni nositelji zdravstvenog turizma u našoj županiji. Osim specijalnih bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Stubičkim i Krapinskim Toplicama, na području županije djeluju i zdravstvene ustanove i poliklinike u javnom i privatnom sektoru. Te su klinike dokaz da se i na ovim prostorima mogu i moraju ponuditi konkretni proizvodi zdravstvenog turizma, koji u konačnici mogu konkurirati i na svjetskom tržištu”, dodaje Capar.

Gosti iz čitavog svijeta otkrili su i Radoboj, vjerojatno najmanju hrvatsku destinaciju s oznakom Health Tourism.

“Asocijacija Snaga šume/Forest Power prva je u Hrvatskoj predstavila značenje i benefite šumske kupke koja je u biti, stara japanska praksa shinrin-yoku, direktnog prijevoda “upiti šumu u sebe”. Znanstveno ju je utemeljio 1980-ih godina prof. dr. Qing Lia sa Sveučilišta Nippon ​u Japanu. Naime, od davnina su ljudi odlazili u šumu kako bi predahnuli, odmorili oči i uši, i uvijek su se vraćali napunjeni novom energijom. S dodatkom šumske kupke boravak u prirodi prestaje biti samo “šetnja” i postaje svjesno iskustvo koje podržava tijelo i um”, pojašnjava Jasna Vukas, predsjednica Snage Šume/Forest Power.

Kaže da fitoni, kemijski spojevi koje luči drveće i samoraslo ljekovito bilje, djeluju na čovjekov organizam na način da bude osnovna ljudska osjetila: njuh, vid, sluh, okus i dodir.

“Dva do tri sata, bez mobitela i međusobnog razgovora, izuzev nakon dijeljenja dojmova poslije nekih meditacija, čovjek je usmjeren na momentalno iskustvo, percepcija mu postaje bistrija, a nesvjesno mu donosi benefite poput: jačanja imuniteta, smanjenja stresa, poboljšavanja fokusa, snižava se krvni tlak, i povećava broj NK stanica koje ubijaju viruse, bakterije i rak. Radoboj upravo razvija projekt za svoju manju bazu šumske kupke s osam modula u glamping stilu najviše kategorije, prema ideji prof. dr. Won Sop Shina iz Seula, jednog od najcjenjenijih stručnjaka za razvoj šumske kupke, čak i terapije”, kaže Jasna Vukas.

Članak originalno objavljen na Poslovni.hr

Radoboj pokazuje kako priroda, znanost i turizam mogu zajedno stvoriti održiv i tržišno atraktivan proizvod

Program šumske kupke u Radoboju, pokrenut prije tri godine na obroncima Strahinjčice, postupno prerasta okvire klasičnog outdoor proizvoda i ulazi u područje medicinskog wellnessa. Ono što je inicijalno privlačilo pojedince izložene kroničnom stresu, danas se razvija u strukturirani model s potencijalom šire primjene – uključujući i poslovni turizam.

Ponavljani dolasci sudionika, većinom zaposlenih u zahtjevnim radnim okruženjima, otvorili su pitanje može li šumska kupka imati mjerljive učinke na zdravlje, ali i konkretnu vrijednost za organizacije koje traže održive modele brige o zaposlenicima.

Istraživanja kao temelj diferencijacije

Tijekom 2025. godine provedeno je ispitivanje u suradnji s Poliklinikom dr. Obad iz Splita, u kojem su sudionici tijekom boravka u šumi nosili 24-satni holter. Praćeni su otkucaji srca, krvni tlak i tonus živčanog sustava, dok su dodatni uvid dali psihološki upitnici prije i nakon programa. U analizu su uključeni i meteorološki podaci kako bi se dobila što cjelovitija slika uvjeta u kojima se aktivnosti odvijaju.

Takav pristup razlikuje se od sve češćih, ali neujednačenih ponuda šumskih kupki koje se pojavljuju na tržištu bez standardizirane edukacije ili stručnog nadzora. U Radoboju se, naime, nastoji uspostaviti model u kojem je šumska kupka dio šireg zdravstvenog okvira, uz sudjelovanje liječnika i prilagodbu programa individualnom zdravstvenom stanju sudionika.

Prema važećem pravilniku o zdravstvenom turizmu, ovakav oblik aktivnosti može se svrstati u medicinski wellness, odnosno usluge koje koriste prirodne ljekovite čimbenike u svrhu prevencije i rehabilitacije. Fitoncidi koje luči šuma, pjev ptica, mirisi samoniklog ljekovitog bilja, meki hod po zemljanoj podlozi - sve su to faktori koji djeluju na čovjeka, a kada je još vođen od strane certificiranog vodiča za šumsku kupku uz predhodnu konzultaciju s liječnikom tada se s pravom može reći da je to medicinski wellness.

Razlika između iskustva i terapijskog pristupa

Važno je pritom razlikovati šumsku kupku kao turističko iskustvo i kao dio medicinskog wellnessa. U prvom slučaju riječ je o vođenim boravcima u prirodi s ciljem opuštanja i rekreacije, kakvi već postoje na nekoliko lokacija u Krapinsko-zagorskoj županiji. U drugom slučaju program, kakav se razvija i u Radoboju, uključuje multidisciplinarni pristup u kojem liječnik definira smjernice, a certificirani vodič prilagođava provedbu.

Takav model podrazumijeva dodatnu infrastrukturu – uključujući specijaliziranu ambulantu u destinaciji – čime se stvara preduvjet za formalno uključivanje u sustav zdravstvenog turizma. Naime, u Radoboju je na čelu multidisciplinarnog tima doktor medicine - u ovom slučaju dr. Kaliterna s Poliklinikom Poliderma, koji prema zdravstvenom statusu sudionika savjetuje šumskog vodiča koji pristup vođenja treba primjenjivati i konzultira ga na što treba obratiti pažnju. Uz to, u samoj destinaciji je otvorena i, prema gore navedenom pravilniku, specijalna ambulanta za djelovanje tog doktora medicine s potrebnom opremom. U tom slučaju destinacija nosi oznaku Zdravstvenog turizma i dobiva prepoznatljivu ploču sa znakom.

Širi kontekst: trendovi i razvoj destinacije

Razvoj šumske kupke u Radoboju uklapa se u šire promjene na turističkom tržištu, gdje raste interes za sadržajima usmjerenima na zdravlje, boravak u prirodi i slow travel destinacijama. Istodobno, sve je izraženija potreba za cjelogodišnjim proizvodima koji nisu vezani uz sezonalnost.

Uz prirodne resurse Strahinjčice, koja bi uskoro trebala postati dio Parka prirode Zagorske gore, Radoboj razvija i dodatne sadržaje – od planiranog glampinga do kulturno-edukativnih atrakcija poput Muzeja Radboa i Hiže vinove loze. Time se šumska kupka ne promatra izolirano, već kao dio šireg doživljaja destinacije.

U promociji i tržišnom pozicioniranju ulogu imaju i specijalizirani dionici, uključujući turističke agencije, poput Idilire, usmjerene na lokalne proizvode i autentična iskustva.

Primjer Radoboja pokazuje kako se i manja destinacija može uključiti u suvremene turističke tokove, ali i koliko je za to važna kombinacija lokalne inicijative, stručnog pristupa i razumijevanja tržišnih trendova.

Nature&Disabilities: gamifikacija, šumska kupka i zelene vještine – novi pristupi učenju u prirodi za osnaživanje odraslih osoba s invaliditetom i intelektualnim teškoćama

Osnovni podaci

Program: Erasmus+

Vrsta akcije: KA210-ADU – Mala partnerstva u području obrazovanja odraslih

Trajanje: 14 mjeseci (01. 10. 2025. – 30. 11. 2026.)

Projektni paušalni iznos: 60.000 EUR (paušalno financiranje)

Države: Slovenija, Hrvatska

Organizacija prijaviteljica:

Socialna zbornica Slovenije, Ukmarjeva ulica 2, 1000 Ljubljana, Slovenija – koordinator projekta

Partnerske organizacije:

Ideje, koncepti i priče, Vojka Žgavec Clemenz s.p. (Slovenija)
Autor idejne koncepcije projekta, dizajna partnerstva, voditelj istraživanja i projektnih aktivnosti, izvršitelj i suizvršitelj te moderator edukativnih aktivnosti, priprema edukativnih materijala. Stručnjaci za gamifikaciju i zelene vještine.

Snaga Šume (Hrvatska)
Stručnjaci za šumsku terapiju i rad u prirodi.

Varstveno delovni center Vrhnika–Idrija (Slovenija)
Organizacija s dugogodišnjim iskustvom u obrazovanju odraslih osoba s invaliditetom (OSI), provedba radionica.

Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Istre (Hrvatska)
Partner za implementaciju pristupa u hrvatsku praksu; provedba radionica za odrasle osobe s intelektualnim teškoćama.

Opis projekta:

Projekt Nature&Disabilities uvodi tri inovativna pristupa učenju u prirodi: gamifikaciju, šumsku terapiju i razvoj zelenih vještina, s ciljem osnaživanja odraslih osoba s invaliditetom i intelektualnim teškoćama.

Cilj projekta je poboljšati njihove vještine, dobrobit i samopouzdanje, uz istovremeno jačanje kompetencija edukatora koji s njima rade.

Projekt povezuje organizacije iz Slovenije i Hrvatske te prenosi dobre prakse između sektora obrazovanja odraslih, socijalne skrbi i inovativnog učenja u prirodi.

Projekt uključuje izravni rad s ciljnom skupinom, edukacije za formalne i neformalne edukatore, nacionalna istraživanja u obje zemlje te izradu javno dostupnog e-priručnika o novim pristupima učenju u prirodi.

Projektne aktivnosti:

1. Dva nacionalna istraživanja osoba s invaliditetom

Istraživanja sustavno analiziraju aktualno stanje, potrebe i izazove u području obrazovanja odraslih osoba s invaliditetom. Rezultati će poslužiti kao stručna podloga za razvoj novih pristupa učenja u projektu.

Istraživanja će prikazati razlike i sličnosti u obrazovnim praksama te primjeni inovativnih metoda u radu s ciljnom skupinom. Također će omogućiti komparativni uvid između dviju država i izradu zajedničkih preporuka.

2. Radionica u prirodi za osobe s invaliditetom u Sloveniji

Odrasle osobe s invaliditetom sudjelovat će u aktivnostima temeljenima na novim pristupima učenju, s naglaskom na gamifikaciju, zelene vještine i elemente šumske terapije u prilagođenom prirodnom okruženju.

Radionica doprinosi razvoju socijalnih, kognitivnih i motoričkih vještina te jača kontakt s prirodom.

3. Radionica u prirodi za osobe s invaliditetom u Hrvatskoj

Sudionici će uz podršku stručnjaka sudjelovati u aktivnostima koje uključuju zelene metode učenja, gamifikaciju, senzorne aktivnosti i grupni rad.

Aktivnosti jačaju njihovu dobrobit, motivaciju i osjećaj pripadnosti i uključenosti.

4. Transnacionalna radionica / seminar za edukatore (uživo)

Edukatori iz obje zemlje upoznat će se s rezultatima projekta, iskustvima provedbe radionica te rezultatima nacionalnih istraživanja.

Predstavit će se provedene aktivnosti, preporuke i praktične smjernice. Aktivnost omogućuje razmjenu znanja, umrežavanje i jačanje profesionalnih kompetencija.

5. Izrada e-priručnika o novim pristupima učenju u prirodi

Priručnik će sadržavati preporuke i primjere primjene gamifikacije, zelenih vještina i šumske terapije u radu s odraslim osobama s invaliditetom.

Namijenjen je formalnim i neformalnim edukatorima, organizacijama i svima koji rade s ovom ciljnom skupinom.

6. Transnacionalni online seminar za edukatore

Online seminar proširuje pristup edukaciji i nudi dublji uvid u inovativne pristupe učenju.

Omogućuje uključivanje dodatnih sudionika koji ne mogu prisustvovati uživo.

7. Diseminacija i promocija projekta

Aktivnosti uključuju informiranje stručne i šire javnosti, donositelja odluka i zajednice o projektnim rezultatima i dobrim praksama.

Diseminacija se provodi putem online kanala partnera, Erasmus+ platforme, publikacija (e-priručnik, članci), edukativnih i promotivnih aktivnosti, medija te partnerskih mreža.

8. Koordinacija i upravljanje projektom

Osigurava učinkovito upravljanje projektom, komunikaciju između partnera i praćenje provedbe aktivnosti.

Uključuje organizaciju sastanaka, administraciju, izvještavanje i kontrolu kvalitete rezultata.

Napomena o financiranju:

Financirano sredstvima Europske unije. Izneseni stavovi i mišljenja isključivo su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Europske unije ili nacionalne agencije. Europska unija i nadležna tijela ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Uvod - Terapija šumom u Južnoj Koreji

Kako priroda liječi – izvadci iz intervjua prof.dr. Won Sop Shina iz Koreje objavljenog na portalu Jutarnjeg lista 25.veljače 2026.g. a intervjuirala ga je novinarka Karmela Devčić u Radoboju na ForestFestu 2025.

Won Sop Shin, korejske su vlasti zbog njegova zalaganja prije desetak godina šumsku terapiju uvrstile u službeno priznate metode preventive i liječenja.

Južna Koreja je prva država na svijetu koja svojim građanima daje besplatne vaučere za liječenje šumskom terapijom.

Posjet Hrvatskoj i prve staze za šumsku kupku pod Strahinjčicom

Won Sop Shin kao ekspert po raznim zemljama savjetuje i radi na uvođenju šumske terapije. U Hrvatskoj je dosad bio tri puta, prošlo je proljeće u Radoboju govorio na Forest Festu u organizaciji udruge Snaga šume i predstavio neke od korejskih praksi šumske terapije.

„Jako volim Hrvatsku, u mojoj je percepciji Hrvatska, što se prirode tiče, zemlja blizu raju“ entuzijastično kaže.

U okolici Radoboja, pod zagorskom Strahinjčicom, na inicijativu udruge Snaga šume, napravili su i prve hrvatske certificirane staze za šumsku kupku koja je dio šumske terapije.

Šumska kupka ne znači kupanje u šumi, već vrlo usporenu i fokusiranu šetnju šumom koju vodi certificirani vodič. Hodanje šumom na način kako možda nikad šumom hodali niste.

Rani doticaj sa šumom i početak karijere

"Gotovo 70 posto Koreje prekriveno je šumama, pa je živjeti u šumi i živjeti sa šumom u mojoj zemlji donedavno bilo dosta uobičajeno. I ja sam u šumi praktički od prvog dana rođenja. Djetinjstvo sam proveo na selu, u provinciji Chungbuk. Oko mog sela su planine i šume na sve strane, tamo sam odrastao.

Šumarstvo je za mene bilo logičan izbor. Studirajući šumarstvo u Koreji koncem 1970-ih i 1980-ih učio sam kako gospodariti šumom, ali uglavnom se to odnosilo na konvencionalno iskorištavanje šume."

Preokret u Kanadi - zdravstveni potencijal šume

Moja karijera počela je 1986., kada sam za vrijeme magistarskog studija u Kanadi bio asistent na projektu u kojem se istraživalo kako djeca jačaju mentalno zdravlje boravkom u prirodi. Meni je to bilo jako interesantno jer sam dolazio iz zemlje u kojoj su se šume koristile ponajviše za dobivanje drvene građe.

U Kanadi sam shvatio koliki mi neiskorišteni potencijal u Koreji imamo i koliko je važno mijenjati način razmišljanja, cijelu filozofiju, uz šumarski aspekt jako se orijentirati na zdravstveni aspekt šuma.

Napravio sam o tome i istraživanje za svoj doktorat, a potom se iz Kanade vratio kući, u Koreju. Krenuo sam lobirati ne bi li šume počeli gledati i kao mjesta koja nudi velike mogućnosti za preventivu i liječenje, šume su bitne kao mjesto terapije.“

Osnivanje Instituta za dobrobit šume (FoWI) i prevladavanje otpora

Korejske su vlasti prije desetak godina šumsku terapiju uvrstile u službeno priznate metode preventive i liječenja, što je rezultat rada Won Sop Shina, a 2016. je osnovan i Institut za dobrobit šume (FoWI), nacionalna udruga koja djeluje pod kapom korejske nacionalne šumarske službe.

Među ostalim, tamo osmišljavaju i razvijaju sve brojnije centre za šumsku terapiju. Mjesta na koja Korejci odlaze ojačati zdravlje, psihičko i fizičko. „ FoWI je zasad jedinstven primjer u cijelom svijetu, nema ničeg sličnog kao kod nas u Koreji, to je institut za poboljšanje zdravlja, ali i života generalno.

FoWI ima plan, budžet, programe za obuku, razvijaju programe za razvoj šumskih terapija.

Kad sam se počeo baviti ovom temom u Koreji je bilo puno otpora, mnogi su bili protiv mojih prijedloga. Primarno pritom mislim na neka resorna ministarstva.

Moj glavni oponent bio je ministar zdravstva jer je smatrao da šuma nije mjesto na kojem bi se trebale obavljati takve usluge. Šumska terapija, naravno, nikako ne umanjuje važnost klasične medicine. Ministarstvo zaštite okoliša bilo je zabrinuto da ćemo popularizacijom takvih programa uništavati šume“, prisjeća se Won Sop Shin.

Edukacija i praktična primjena šumske terapije

Šumsku je terapiju u Koreji danas moguće studirati na pet sveučilišta diljem zemlje, a najpoznatija je katedra na Nacionalnom sveučilištu Chungbuk, u središnjem dijelu korejskog poluotoka, sat i pol vremena vožnje od Seula prema jugu. U tom, za korejske prilike malom gradu (milijun i pol ljudi) centar je obrazovanja za šumsku terapiju. Sveučilište Chungbuk općenito pripada među najbolje u zemlji.

U centrima u kojima nude šumsku kupku i šumsku terapiju rade programe za djecu, mlade, odrasle, starije, zdrave ljude i one s različitim teškoćama.

Usamljenost starijih osoba i šumska terapija

Usamljenost je velik problem starijim Korejcima.

„Pokušavamo što veći broj starijih ljudi dovesti na šumsku terapiju. Jest, u domovima za stare i nemoćne imaju prostore za druženje, okupe se ujutro, imaju razne programe, ali sve više idu na šumsku terapiju.

Ali, odlaze tamo ujutro, ostaju cijeli dan i onda se vrate u dom. Stariji ljudi možda su i najčešći klijenti u centrima za šumsku terapiju“ govori Won Sop Shin.

Bosonogo hodanje - uzemljivanje

Bosonogo hodanje u Koreji sve je popularnije, nazivaju ga „uzemljivanje“ i nerijetko takve programe na različite načine podržavaju i lokalne vlasti. Hoda se u prirodi, često po posebno certificiranim stazama, na područjima crvene gline, pijeska i zemlje.

Što je FoWI?

FoWI – Forest Welfare Institute kratica za javnu organizaciju u okviru Korejske šumarske službe osnovane 2016.god. na temelju Zakona o promicanju dobrobiti šuma kako bi se zadovoljila rastuća potražnja ljudi za dobrobiti šuma.

Obavezna prijava za sudjelovanje na stručnoj konferenciji.

• Kotizacija: 80,00 €
• U cijenu uključeno:
  • Sudjelovanje na stručnim predavanjima
  • Gratis sudjelovanje na radionicama (iduća dva dana)
  • Koncertni program

Podaci za uplatu: Primatelj: Snaga šume IBAN: HR1323600001103129435

Općina Radoboj u suradnji s asocijacijom Snaga šume / Forest Power ponovno organizira godišnju manifestaciju ForestFest Radoboj kojom promovira vrijednosti šumske kupke kao prirodnog činitelja zdravlja.

Ove godine posebna pozornost usmjerena je na Radoboj kao novu destinaciju Zdravstvenog turizma jer je poliklinika Poliderma d.o.o. rješenjem Ministarstva zdravstva postala ovlaštena zdravstvena ustanova za pružanje medicinskog wellnessa s holističkim pristupom, a koji se odnosi na šumsku kupku.

Suradnja stručnog tima Snage šume i doktora medicine iz poliklinike Poliderma d.o.o. manifestira se kroz stvaranje zajedničkih programa medicinskog wellnessa.

Uz stručnu konferenciju koja se održava 12. lipnja 2026. s početkom u 10 sati, kroz naredna dva dana bit će obilje sadržaja – radionica koje su kompatibilne sa šumskom kupkom, a podesne za sve dobne skupine: šumske kupke, šumska pedagogija, zvučne kupke, Qi gong, izrada mandala iz prirodnih materijala, priprema čajeva iz bilja koje rastu na
Strahinjčici, te specijalna atrakcija „Skok preko kože“ kao spomen na bogatu rudarsku prošlost Radoboja.

Za sve vrijeme trajanja ForestFesta svi posjetitelji moći će u skupinama pod stručnim vodstvom posjetiti muzej Radboa, Hižu vinove loze i Centar za prirodu Zagorje.

Kotizacije i prijave

Sudjelovanje u aktivnostima naplaćuje se prema broju odabranih termina:

• 1 aktivnost: 10,00 €
• 3 aktivnosti: 20,00 €
• 4 aktivnosti: 30,00 €

Prijavite se putem: Prijave su otvorene putem web stranice www.snaga-sume.eu ili putem direktnih poruka na našim društvenim mrežama:

• Facebook: Snaga šume ili Find your inside outside
• Instagram: Snaga šume
  

Smještaj

Za sudionike događanja osigurane su dvije opcije smještaja:

1. Planinarski dom (višekrevetne sobe)
   • Cijena noćenja: 20,00 €
   • Mogućnost vlastite pripreme doručka u zajedničkoj kuhinji doma.
   • Napomena: Obavezna je prethodna rezervacija.
2. Apartmani Idilira
   • Rezervacije i informacije dostupne na: www.idilira.com

Posebna napomena

Ulaz na oba koncerta u sklopu događanja je besplatan (gratis).

Prijavite se

Ovo je bila manifestacija predstavljanja Interreg projekata iz tekuće godina, a domaćin je bio grad Jastrebarsko - park u sklopu dvorca Erdedy.

Forest Fest 2025 predstavio je svoj radobojski program u prisustvu načelnika općine Radoboj gosp. Topolovca, voditeljice muzeja Radboa gđe Ivane Hazulin Pospiš i predstavnika Snage šume /Forest Power jer je šumska kupka bila nit vodilja cijelog projekta. I kao na Otoku Ljubezni u Sloveniji, ovdje je bi vrlo veliki interes za šumsku kupku, pa makar se održavala u parku a ne u šumi, naša Vera Pavičić, certificirani vodič za šumsku kupku ali i mindfulness održala je pažnju cca 40 sudionika različitih dobnih skupina, tijekom trajanja cijele šumske kupke.

U okviru radobojskog programa ForestFesta bila je promovirana i šumska pedagogija, pa je na ovom susretu raznih projekata, i ova tema bila vrlo atraktivna kod djece koja su zanimanjem sudjelovala kako u igri u natjecanju o znanju iz prirode, tako i u samoj šumskoj kupki za njihov uzrast.