Zdravstveni se turizam i u Zagorju počeo razvijati u 19. stoljeću, kada se otvaraju prva lječilišta.
Zdravstveni turizam je budućnost, slažu se stručnjaci, a za Hrvatsku je to bila i prošlost; razlog zbog kojeg su nas aristokrati i otkrili kao destinaciju. U Hrvatsku se još u 19. stoljeću odlazilo na liječenje – dišnih puteva uz Jadran, a reuma, kožnih bolesti, kostobolje u toplice u Slavoniju ili Zagorje.
“Zdravstveni turizam predstavlja sve prisutniji segment hrvatske turističke ponude tijekom čitave godine. Hrvatska je poznata po dugoj tradiciji zdravstvenog turizma, kao destinacija nudimo kvalitetu, pouzdanost u smislu stručnog kadra i blizinu brojnim tržištima. Vrlo smo konkurentni i kada govorimo o cijenama, koje su od 30 do 50 posto povoljnije u odnosu na konkurenciju.
Dodatno, taj proizvod bilježi visoke stope rasta unazad nekoliko godina, što ga svrstava među najbrže rastuće oblike turizma, a gosti zdravstvenog turizma u prosjeku troše 20 do 30 posto više od klasičnih turista. Kada govorimo o sezonalnosti, upravo je zdravstveni turizam proizvod koji nije vezan uz ljetne mjesece, odnosno njegova je najveća snaga u tome što generira dolaske u pred i posezoni, čime pridonosi produljenju turističke godine i ravnomjernijem opterećenju destinacija”, kaže Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Prema određenim procjenama i pokazateljima stotine tisuća dolazaka godišnje povezane su sa zdravstvenim motivima, uz dodatno velik broj gostiju koji tijekom boravka u Hrvatskoj koriste wellness usluge i druge preventivne programe.
“Hrvatska već bilježi kontinuiran rast i jačanje reputacije na europskom tržištu, posebno u segmentima dentalne medicine, rehabilitacije i wellnessa pa možemo reći da zdravstveni turizam nije samo nišni proizvod, nego jedan od važnijih razvojnih pravaca hrvatskog turizma. Hrvatska danas nudi vrlo širok spektar usluga zdravstvenog turizma, koji se može podijeliti u nekoliko ključnih segmenata, od medicinskih zahvata do preventivnih i rehabilitacijskih programa. Upravo ta raznolikost ponude jedan je od naših glavnih aduta na međunarodnom tržištu.
U sklopu medicinskog turizma možemo izdvojiti dentalne usluge, estetsku kirurgiju, oftalmologiju, sportsku medicinu i dr., a vrlo smo konkurentni i kada govorimo o lječilišnom i rehabilitacijskom turizmu zbog našeg bogatstva termalnim vodama, ljekovitim blatom i povoljnim klimatskim uvjetima. Tu su i brojni wellness i preventivni programi pa možemo reći da je hrvatska ponuda zdravstvenog turizma raznolika i konkurentna”, dodaje Staničić.
Duga crikvenička tradicija
U kontinentalnom dijelu zemlje, kažu iz HTZ-a, nekoliko destinacija ističe se po svojoj ponudi zdravstvenog turizma: Krapinske Toplice, Varaždinske Toplice, Stubičke Toplice, Daruvar i druge. Regija Kvarner, pak, s naglaskom na Opatiju, Crikvenicu i Lošinj, razvila se kao klimatsko lječilište još u doba Austro-Ugarske, a tu su još i Istra, koja se snažno profilirala u novijem razdoblju, posebno za dentalni turizam, wellness i luksuzne spa programe, te Dalmacija, koja sve više razvija segment medicinskog i wellness turizma, posebno u urbanim središtima poput Splita i Zadra.
“Gosti najvećim dijelom dolaze s tržišta bliže regije i zapadne Europe, što je u skladu s općim trendovima jer važnu ulogu imaju dostupnost, povjerenje i preporuke. Neka od najzastupljenijih tržišta su Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija, Švicarska i dr.”, dodaje prvi čovjek HTZ-a.
Ističe da investicijski ciklusi u toplice diljem Hrvatske – samo u pet toplica ulaže se više od 150 milijuna eura, od gradnje Terma Wellovar kod Bjelovara, do obnove Stubičkih, Krapinskih i Daruvarskih toplica, te Termi Topusko – predstavljaju osnovni preduvjet budućeg rasta i razvoja.
“Riječ je o strateški vrlo važnom valu ulaganja koji ima potencijal transformirati cijeli segment iz tradicionalnog lječilišnog turizma u moderan, međunarodno konkurentan proizvod jer osim što investicijama obnavljamo postojeće kapacitete i podižemo razinu usluge, na taj način znatno utječemo i na percepciju i međunarodnu vidljivost samih destinacija na međunarodnoj razini. Hrvatsku, naime, želimo pozicionirati kao destinaciju koja nudi cjelovito i međunarodno konkurentno iskustvo zdravlja i odmora”, pojašnjava Kristjan Staničić.
Na nedavno održanom sajmu ITB u Berlinu HTZ je predstavio Katalog zdravstvenog turizma, novi digitalni alat za promociju usluga zdravstvenog turizma nastao u suradnji Hrvatske turističke zajednice, Ministarstva zdravstva i Hrvatske gospodarske komore u okviru brenda Health tourism Croatia, a služi za promociju i povezivanje hrvatskih tvrtki koje nude medicinske, lječilišne i wellness usluge. Katalog omogućuje tvrtkama povećanje vidljivosti, ciljanu promociju, lakše povezivanje s partnerima i lakše pozicioniranje na novim tržištima.
A sve je počelo na Kvarneru gdje zdravstveni turizam i danas spada među najrazvijenije u Hrvatskoj, s tradicijom dugom gotovo dva stoljeća i danas dobro organiziranom ponudom, među kojima se ističu Opatijska rivijera, Crikveničko-vinodolska rivijera, Lošinj, Rijeka i okolica.
“Turizam je na ovom području zapravo započeo kao zdravstveni turizam, budući da su prvi gosti dolazili upravo zbog povoljnijih klimatskih i zdravstvenih uvjeta te njihova pozitivnog učinka na organizam, osobito kod respiratornih tegoba i potrebe za klimatskom terapijom. Danas se, uz zdravstvenu infrastrukturu, posebno ističe cjelokupan učinak boravka na Kvarneru na zdravlje i opće stanje organizma. Riječ je o spoju mora, planina, čistog zraka i blage klime koji zajedno stvaraju tzv. Kvarner efekt. Osim toga, interes za zdravstvenim turizmom kontinuirano raste, uz procijenjenu godišnju stopu rasta od oko sedam posto. On ima važnu ulogu u cjelogodišnjoj turističkoj ponudi i potiče znatna ulaganja. Najčešći oblici rehabilitacije zbog koje gosti dolaze su respiratorna, kardiološka, fizikalna i ortopedska rehabilitacija. No, sve više se razvijaju i programi mentalnog zdravlja i wellbeing rehabilitacije, kao i preventivni i wellness programi. Kvarner kombinira prirodne uvjete i medicinsku infrastrukturu, što ga čini destinacijom zdravlja”, pojašnjava Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ Kvarnera.
Većina gostiju su stranci, posebno iz Slovenije, Italije, Njemačke, Austrije, skandinavskih zemalja i Velike Britanije. U TZ-u procjenjuju da je u posljednje četiri godine na Kvarneru boravilo više od 250.000 gostiju zbog zdravstvenog turizma.
Marijana Biondić, direktorica TZ-a Crikvenice, kaže da je još 1906. godine, na temelju zakona o zdravstvu, Crikvenica proglašena klimatskim lječilištem i morskim kupalištem.
“S vremenom je izgradila turističku tradiciju, stekla status jednoga od vodećih turističkih mjesta na Jadranu te postala omiljeno ljetovalište mnogih generacija. Nekada je zdravstveni segment primarno bio orijentiran na liječenje i rehabilitaciju, danas obuhvaća širi spektar usluga – od medicinskih tretmana do wellnessa i preventivnih programa. Zdravstveni turizam ovdje ne djeluje izolirano, već se sve više integrira s ostalim oblicima turizma – aktivnim odmorom, gastronomijom i boravkom u prirodi – čime destinacija postaje privlačna širem krugu gostiju koji traže cjelovito iskustvo, a ne samo klasičan odmor”, pojašnjava Marijana Biondić.
Rivijera Crikvenica je 2017. godine proglašena i nagrađena kao najuspješnija destinacija zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Danas je najzastupljeniji kombinirani model zdravstvenog turizma, koji objedinjuje medicinske usluge, rehabilitaciju i wellness ponudu.
Od kraja 19. stoljeća
“Posljednjih godina posebno se ističe rast wellness i spa turizma, koji uključuje programe relaksacije, anti-stress tretmane, detoks programe, masaže, beauty tretmane i holistički pristup zdravlju. Sve je traženiji i tzv. preventivni turizam – boravci usmjereni na očuvanje zdravlja, jačanje imuniteta i poboljšanje kvalitete života, često u kombinaciji s laganim fizičkim aktivnostima poput šetnji, nordijskog hodanja ili boravka na svježem zraku, za što je naša rivijera idealna. Uz to, razvijaju se i specifični programi poput postoperativnog oporavka, rehabilitacije sportaša te kraćih ‘health&reset’ boravaka prilagođenih suvremenom načinu života”, kaže Biondić.
Tradicija zdravstvenog turizma na Rivijeri Crikvenica seže u kraj 19. stoljeća, kada je Crikvenica prepoznata kao klimatsko lječilište zahvaljujući izuzetno blagoj mediteranskoj klimi, velikom broju sunčanih sati i zraku bogatom morskim aerosolima. Već tada su se ondje otvarali prvi pansioni i lječilišni objekti, a destinacija je privlačila goste, osobito iz Austro-Ugarske Monarhije, koji su dolazili na oporavak od respiratornih bolesti, iscrpljenosti i drugih kroničnih stanja. Posebnu ulogu imalo je more, odnosno talasoterapija – korištenje morske vode, soli i zraka u terapijske svrhe – kao i uređene šetnice uz more koje su služile za tzv. klimatoterapiju, odnosno boravak i kretanje na svježem zraku kao dio liječenja.
“Primjer inovativnog turističkog proizvoda je ruta zdravstvenog turizma koju je osmislila Turistička zajednica Grada Crikvenice, a koja obuhvaća 13 interpretacijskih postaja, uz virtualnu vodičkinju. Ruta na suvremen i interaktivan način interpretira ključne lokacije i povijest zdravstvenog turizma, povezujući baštinu s digitalnim iskustvom te dodatno obogaćujući boravak gostiju. Daljnji razvoj moguće je graditi putem specijalizacije (npr. rehabilitacija, respiratorni programi, medicina životnog stila), jačanje suradnje između zdravstvenog i turističkog sektora te snažnije međunarodno brendiranje”, smatra direktorica TZ Crikvenice.
Ističe da se želje gostiju mijenjaju. Nekada su gosti dolazili primarno zbog liječenja respiratornih i kožnih bolesti, dok danas sve više traže preventivne programe, detoks, antistress tretmane, aktivni odmor i općenito podizanje kvalitete života. Wellness i “feel good” koncepti sve su traženiji, uz kombinaciju prirode, mora i laganih aktivnosti.
Kao i ona uz more, i lječilišta i terme u Slavoniji i Zagorju privlačni su čitave godine.
“Zdravstveni turizam u Krapinsko-zagorskoj županiji (KZŽ) posljednjih se godina sve snažnije razvija, oslanjajući se na bogate termalne izvore i dugu tradiciju lječilišnog turizma. Okosnicu ponude čine toplice i specijalne bolnice koje nude rehabilitaciju, fizikalnu terapiju i preventivne zdravstvene programe. Uz medicinske usluge, sve je izraženija i wellness ponuda – od bazena s termalnom vodom do spa tretmana i programa opuštanja. Razvoju pridonosi i dobra turistička infrastruktura, te kombinacija liječenja, odmora i prirodnih resursa, što Zagorje čini jednom od vodećih kontinentalnih destinacija zdravstvenog turizma u Hrvatskoj”, kaže Zorica Capar, ravnateljica Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice.
Zdravstveni se turizam i u Zagorju počeo razvijati u 19. stoljeću, kada se otvaraju prva lječilišta.
“S razvojem tih toplica pojavljuju se i stalni gosti s područja tadašnje Austro-Ugarske Monarhije, a lječilišta postaju moderne turističke destinacije. Nakon Drugog svjetskog rata većina je toplica postala državno vlasništvo, a lječilišta su pretvorena u specijalne bolnice, koje su i danas glavni nositelji zdravstvenog turizma u našoj županiji. Osim specijalnih bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Stubičkim i Krapinskim Toplicama, na području županije djeluju i zdravstvene ustanove i poliklinike u javnom i privatnom sektoru. Te su klinike dokaz da se i na ovim prostorima mogu i moraju ponuditi konkretni proizvodi zdravstvenog turizma, koji u konačnici mogu konkurirati i na svjetskom tržištu”, dodaje Capar.
Gosti iz čitavog svijeta otkrili su i Radoboj, vjerojatno najmanju hrvatsku destinaciju s oznakom Health Tourism.
“Asocijacija Snaga šume/Forest Power prva je u Hrvatskoj predstavila značenje i benefite šumske kupke koja je u biti, stara japanska praksa shinrin-yoku, direktnog prijevoda “upiti šumu u sebe”. Znanstveno ju je utemeljio 1980-ih godina prof. dr. Qing Lia sa Sveučilišta Nippon u Japanu. Naime, od davnina su ljudi odlazili u šumu kako bi predahnuli, odmorili oči i uši, i uvijek su se vraćali napunjeni novom energijom. S dodatkom šumske kupke boravak u prirodi prestaje biti samo “šetnja” i postaje svjesno iskustvo koje podržava tijelo i um”, pojašnjava Jasna Vukas, predsjednica Snage Šume/Forest Power.
Kaže da fitoni, kemijski spojevi koje luči drveće i samoraslo ljekovito bilje, djeluju na čovjekov organizam na način da bude osnovna ljudska osjetila: njuh, vid, sluh, okus i dodir.
“Dva do tri sata, bez mobitela i međusobnog razgovora, izuzev nakon dijeljenja dojmova poslije nekih meditacija, čovjek je usmjeren na momentalno iskustvo, percepcija mu postaje bistrija, a nesvjesno mu donosi benefite poput: jačanja imuniteta, smanjenja stresa, poboljšavanja fokusa, snižava se krvni tlak, i povećava broj NK stanica koje ubijaju viruse, bakterije i rak. Radoboj upravo razvija projekt za svoju manju bazu šumske kupke s osam modula u glamping stilu najviše kategorije, prema ideji prof. dr. Won Sop Shina iz Seula, jednog od najcjenjenijih stručnjaka za razvoj šumske kupke, čak i terapije”, kaže Jasna Vukas.
Članak originalno objavljen na Poslovni.hr
